Tala'aga o fa'amatalaga tekonolosi i fa'alapotopotoga
Kamupani amata ona faʻaogaina masini ma masini aʻo leʻi oʻo mai komepiuta, mo se faʻataʻitaʻiga i le amataga o le 1900s na faʻaogaina ai masini e faʻatulaga ai le ofisa resitala e ala i kata faʻatonu ma faiga filifiliga, poʻo le otootoina o faʻamatalaga ma tala, e pei o le Tabulating. po'o Masini Tausitusi.
International Business Machines, IBM, na fanau mai i lenei vaega: muamua na faatau atu faiga tau pili, lea na faia i le afe o taimi i le masina; o le mea lea sa i ai faiga mo le faia o pili, ae le mo le pulega: e leʻi faia fuainumera ma leai se nofoaga e teu ai voluma tetele o dati.
A metà degli anni 30 e degli anni 40, tre gruppi di lavoro principali lavorano sui calcolatori elettronici programmabili: Alan Turing in Inghilterra, con l’obiettivo di realizzare un sistema di crittazione per scopi bellici, Konrad Zuse in Germania (da alcuni reputato il vero inventore del calcolatore elettronico) e John von Neumann con il team dell’ENIAC in America. Gli americani in particolare hanno avuto il merito, dopo la guerra, di vedere un ruolo dei calcolatori all’interno delle organizzazioni e di introdurli quindi in questi ambienti.
Ae ui i lea, o le manatu o se calculator e mafai ona faʻapipiʻiina, e muamua atu i lenei vaitau: i le ogatotonu o le 1800s na fausia ai e Charles Babbage se masini faʻainisinia e faʻatino ai faʻatusatusaga, o le "inisinia eseese". O lenei masini, peitaʻi, na aʻafia i faʻafitauli faʻainisinia ma e leʻi fausia lava e Babbage (o se gaosiga e tusa ai ma uluai mamanu na maeʻa i le 1991, Science Museum i Lonetona). Na mamanuina mulimuli ane e Babbage le "inisinia suʻesuʻe", o se masini e sili atu ona lavelave, lea na faʻaaogaina kata tuʻi, ma e mafai ona faʻapolokalameina i le manaʻo. Sa i ai iunite fa'atusa, fa'atonuga o le tafe ma manatua: o le mamanu muamua lea o se komepiuta Turing-maea.
I le faaiuga o le 50s na iloa ai e mafai ona faʻaaogaina le komepiuta i pisinisi ma pulega lautele, o lana faʻalapotopotoga na mafatia i le tele o le aofaʻi o. dati. Ona o le maualuga o tau, naʻo faʻalapotopotoga tetele ma nofoaga suʻesuʻe (e pei o avanoa) ma le militeli e mafai ona gafatia se calculator.
I le vaitau o le 60, na iu lava ina ulufale atu tekinolosi faʻamatalaga i kamupani i se tulaga lautele faʻafetai foi i le matafaioi a le IBM, lea na atiina ae ai le autu autu, le System / 360 (1964), ua mamanuina ina ia i ai se lautele lautele faʻasalalauga i totonu o faʻalapotopotoga lautele / tetele o lena vaitau. .
In quell’epoca anche in Italia vi era una produzione di calcolatori elettronici per le organizzazioni, grazie ad Olivetti. Quest’azienda era composta da due gruppi di lavoro: a Pisa o le faʻataʻitaʻiga ma le faʻaogaina o le masini na faʻatinoina, i Ivrea sa i ai le nofoaga faʻapisinisi mo faʻatauga ma fegalegaleaiga ma le tagata faʻatau. O le atinaʻeina o komepiuta, i lenei vaitau, o se luʻitau ma se faʻalavelave, talu ai e leʻi i ai ni faʻagasologa o atinaʻe e faʻamaonia ai le fausiaina o masini sili ona faʻaaogaina.
I le aluga o taimi na salalau atu nei tekinolosi ma avea ai le komepiuta ma auala e pulea ai faʻamatalaga uma e mafai ona faʻaogaina.
I aso nei, pe a faatusatusa i le 40 tausaga talu ai, ua tele suiga o komepiuta. Ua tele suiga ua iai talu mai le taimi o tu'i kata, ae fa'anoanoa ua iai fo'i fa'afitauli le maalofia e mafua mai i suiga e mana'omia e le fa'afouga. I le taimi nei, o taimi uma tatou te faʻaalia ai se suiga e tatau ona tatou feagai ma tekinolosi o loʻo i ai nei (talatuu), e masani ona le lelei le faʻamauina pe leai foi ni faʻamaumauga, vaʻaia le tuʻufaʻatasia ma taimi o femalagaiga, feteʻenaʻi ma le tetee a tagata.
I totonu o le faʻalapotopotoga faʻapitoa o loʻo i ai se taʻavale agai i le faʻaauauina o le faʻaaogaina o komepiuta mo mafuaaga eseese. O mea e sili ona mamafa o le aofaʻi tele o dati e pulea, e masani ona le faʻatulagaina faʻamatalaga, ma le manaʻoga e fai faʻatusatusaga faʻapitoa pe lavelave.
Su'e nisi fa'amatalaga mai luga ole Initaneti Upega Tafa'ilagi
Fa'asoa e maua tala fou ile imeli.