lala sooupu i luga ole laiga Akula: uepisaite, Seo, ala o faasalalauga faaleagafesootai, imeli maketiina.
WEB AGENCY AQUILA
Una 'upega tafaʻilagi ose kamupani e tuuina atu auaunaga tau atinae ma maketiina upegatafa'ilagi i pisinisi, fa'alapotopotoga ma tagata ta'ito'atasi. O auaunaga ua ofoina mai e a 'upega tafaʻilagi E mafai ona eseese, ae masani ona aofia ai:
- Fuafuaga ma atinae o uepisaite: le 'upega tafaʻilagi latou te mamanuina ma atiina ae uepisaite e fa'alelei ma fa'atino. E mafai foi ona latou fesoasoani tagata e faaaogāina auaunaga e fatu uepisaite e fetaui ma masini feaveai ma tali.
- Fa'atonuga mo i suʻesuʻega (Seo): la Seo o le faagasologa o le faaleleia o le aoga di un uepisaite i itulau o taunuuga o suʻesuʻega (SERP). O le 'upega tafaʻilagi e mafai ona latou fesoasoani tagata e faaaogāina auaunaga e atiina ae fuafuaga Seo o ai e fesoasoani ia latou uepisaite ia maualuga le tulaga ma tosina mai ai le tele o tagata asiasi.
- maketiina sui ala o faasalalauga faaleagafesootai: il maketiina sui ala o faasalalauga faaleagafesootai o le fa'aogaina o fa'avae o ala o faasalalauga faaleagafesootai e fa'alauiloa se kamupani po'o se oloa. O le 'upega tafaʻilagi e mafai ona latou fesoasoani tagata e faaaogāina auaunaga e fai ma pulea talaaga i luga ala o faasalalauga faaleagafesootai, atiina ae anotusi i luga ala o faasalalauga faaleagafesootai ma fua i'uga o latou fa'aupuga i luga ala o faasalalauga faaleagafesootai.
- Email maketiina: le imeli maketiina o se auala aoga ma le tamaoaiga e oʻo atu ai i tagata faʻamoemoe. O le 'upega tafaʻilagi e mafai ona latou fesoasoani tagata e faaaogāina auaunaga e atia'e polokalame imeli maketiina e fa'atatau, fa'apitoa ma mafai ona su'eina.
Le 'upega tafaʻilagi e mafai foi ona latou ofoina atu isi auaunaga, e pei o:
- Atinae o talosaga i luga ole laiga: le 'upega tafaʻilagi e mafai ona atia'e ni 'upega tafa'ilagi masani e fetaui ma ou mana'oga patino tagata e faaaogāina auaunaga.
- faufautua i luga ole laiga: le 'upega tafaʻilagi mafai ona tuuina atu fautuaga i tagata e faaaogāina auaunaga i luga o mataupu eseese e feso'ota'i i luga ole laiga, e pei ole fuafuaga fa'atekinolosi, cybersecurity ma le tausisia o tulafono faatonutonu.
Le 'upega tafaʻilagi e mafai ona avea i latou ma punaoa sili mo pisinisi o loʻo vaʻavaʻai e faʻaleleia lo latou i luga ole laiga. E mafai ona latou fesoasoani i kamupani e fausia uepisaite mataalia, e o'o atu i a latou au maimoa ma ausia a latou sini maketiina.
O nisi nei o faʻamanuiaga o le faʻaaogaina o se tasi 'upega tafaʻilagi:
- Aafiaga: le 'upega tafaʻilagi latou te maua le poto masani ma tomai e manaʻomia e fatu ai uepisaite ma fa'asalalauga maketiina tulaga maualuga.
- Sefe taimi: fa'afaigaluegaina se tasi 'upega tafaʻilagi e mafai ona sefe kamupani taimi ma tupe. Kamupani e mafai ona taulaʻi atu i latou agavaa autu aʻo'upega tafaʻilagi e feagai ma vaega fa'atekinisi a latou uepisaite ma a latou fa'asalalauga maketiina.
- Fa'aleleia i'uga: le 'upega tafaʻilagi e mafai ona fesoasoani i kamupani e ausia a latou sini maketiina. E mafai ona latou faia ni faʻasalalauga faʻatatau e oʻo atu i le au maimoa saʻo ma maua ai iʻuga.
Pe a filifilia se tasi 'upega tafaʻilagi, e taua le mafaufau i mea nei:
- Aafiaga: o le a le tele o lona poto masani'upega tafaʻilagi i le galulue faatasi ma kamupani e pei o oe?
- Faʻamatalaga: fa'afeso'ota'i le faila o'upega tafaʻilagi e vaai i faataitaiga o la latou galuega.
- Au'aunaga: o a auaunaga e ofoina mai'upega tafaʻilagi? Pe latou te ofoina atu au'aunaga e te mana'omia?
- Tau: o le a le tau o'upega tafaʻilagi? E fetaui ma lau paketi?
- Feso'ota'iga: ma le lelei o lana fesootaiga'upega tafaʻilagi?
AKUILA
le talafaasolopito oAkula e amata i le nofoia o le Bronze Age ma le faavae mautinoa, a opera o Conrad IV i le va o le 1254 ma le 1266.Akula (ona na o le valaau Akula) o se tasi lea o aai tele o le Malo o Naples, ona sosoo ai lea ma le Malo o Sicilies e lua, na sosoo ai ma le Malo oItalia mulimuli ane avea ma laumua oAbruzzo.
Le faavae muamua
Le faavae muamuaAkula na faavaeina i le seneturi 13 ma le igoa o Akula mo le manao o 99 maota o loo i ai i le faatanoa L'Aquila e fouvale faasaga i faiga feudal. I le 1229 na liliu atu ai tagata o na maota ia Pope Gregory IX ma talosaga atu ina ia mafai ona maua se aai autu e tetee i feudal.
Na tuuina atu e le Pope le faatagaga ma auina atu L'Akula le epikopo o Rieti, Berardo Eroli, o le sa nafa ma le vaavaaia o le fausiaina o le aai. O le faavae na faia i le 22 Aperila 1254, i se nofoaga laugatasi i le va o vaitafe Aterno ma Tirino.
Na fausia le aai e tusa ai ma se fuafuaga saʻo o le taulaga, faatasi ai ma se laupapa siaki ma se pa o le aai na siomia ai. O le ogatotonu o le aai sa nofoia e le Piazza del Campo, lea sa i ai le Palazzo del Capitano del Popolo ma le Ekalesia a Santa Maria di Collemaggio.
O le faavae lona lua
I le 1266, na faʻaumatia ai le aai e Manfredi di Sicilia. I le 1268, na faatonuina ai e Charles I o Anjou le toe fausia o le aai, lea na toe faaigoa ia L'Akula.
O le toe fausia na tuuina atu i tagata faigaluega mai itu uma Italia. Na toe fausia le aai e tusa ai ma le uluai mamanu, faatasi ai ma nisi o faaleleia. Sa faamalosia pa o le aai ma fausia falesa ma maota fou.
Ole vaitaimi ole Medieval
leAkula avea ma se tasi o aai sili ona taua i leAbruzzo. Na manuia le aai ona o fefaatauaiga ma galuega taulima. L'Akula sa avea foi ma nofoaga taua faaleaganuu ma faatufugaga.
O le aai sa i ai le tele o iunivesite, e aofia ai le Iunivesite oAkula, na faavaeina i le 1353. O leAkula sa avea foi ma se nofoaga autu faalelotu. O le aai sa i ai le tele o falesa ma convents, e aofia ai le Basilica o Santa Maria di Collemaggio, lea na faapaleina ai Pope Selestine V.
Le vaitaimi faaonaponei
I le 1442, O leAkula na faatoilaloina e le Malo o Naples. Na tumau le aai i lalo o le pulega faaSipaniolo seia oo i le 1861, ina ua tuufaatasia ma le Malo oItalia.
leAkula sa faaauau pea ona manuia e oo mai i le vaitaimi nei. O le aai sa i ai le tele o alamanuia, e aofia ai le gaosiga o ie, galuega uʻamea, ma le gaosiga o ipu.
Le mafuie o le 1703
I le aso 2 o Fepuari, 1703, o leAkula na taia i se mafuie 6,7 le malosi. O le mafuie na mafua ai le maliliu o le tusa ma le 60.000 tagata ma le faatamaiaina o le tele o le aai.
Na toe fausia le aai ina ua uma le mafuiʻe, ae e leʻi mafai lava ona ausia lona mamalu muamua.
Le vaitaimi fa'aonaponei
leAkula na toe taia foi i se mafuie i le aso 6 o Aperila 2009. O le mafuie na mafua ai le maliliu o le silia ma le 300 tagata ma le faaleagaina o le tele o le aai.
Na toe fausia le aai ina ua uma le mafuie, ae o loo faaauau pea galuega toe faaleleia ma toe fausia.
leAkula oggi
leAkula o aso nei o se aai fa'aonaponei ma le malosi. O le taulaga ose nofoaga taua faaleaganuu, turisi ma pisinisi.
leAkula o le fale i le tele o tafaoga maimoa, e aofia ai:
- O le Basilica o Santa Maria di Collemaggio
- O le Maota o le Kapeteni o Tagata
- O le Falemata'aga a le Malo
- O le National Park oAbruzzo, Lazio e Molise
leAkula o se aai e tatau ona asiasi i ai. O lo'o ofoina mai e le 'a'ai le tala fa'asolopito, aganuu ma le natura.
SEA LE AETO
leAkula o se aai tuputupu ae ma tau atiae, faatasi ai ma se tamaoaiga eseese. O le taulaga e ofoina atu le tele o avanoa mo pisinisi, e aofia ai:
- Tulaga lelei: leAkula e tu i le ogatotonu oItalia, e fai si mamao mai Roma, Naples ma isi aai autu Italia. O lenei nofoaga fa'ata'atia e avea ma amataga lelei mo kamupani o lo'o mana'o e fa'alautele i totonu Italia oi totonu Europe.
- Tau lelei: leAkula E fiafia i se tau Metitirani, ma tau mālūlū malu ma tau vevela. O lenei tau lelei e avea ai le taulaga ma nofoaga lelei mo kamupani o loʻo galulue i faʻatoʻaga, turisi ma fale gaosi oloa.
- Malo pisinisi fa'alapotopotoga: leAkula o lo'o i ai se fa'alapotopotoga fa'apisinisi fa'amalosi ma 'ese'ese. O le taulaga o lo'o i ai le tele o pisinisi manuia, e aofia ai pisinisi laiti, pisinisi feololo ma pisinisi tetele.
- Fa'ateleina le tamaoaiga: leAkula o se aai i le faatupulaia o le tamaoaiga. Ua vaaia e le taulaga le faatupulaia o le GDP i luga atu o le averesi a le atunuu i tausaga talu ai nei.
- Tau fa'atauvaga: Tau o gaosiga ma tagata faigaluega ile L'Akula e fa'atauva fa'atusatusa i isi 'a'ai Italia. O le mea lea e avea ai le taulaga ma nofoaga matagofie mo kamupani o loʻo taumafai e faʻaitiitia tau.
Aemaise lava, o leAkula ofoina avanoa pisinisi i vaega nei:
- Fa'ato'aga: leAkula o se aai fa'ato'aga e mauoa i punaoa faanatura. O lo'o gaosia e le 'a'ai le tele o mea fa'ato'aga, e aofia ai fuala'au, fualaau faisua, cereals, uaina ma le suāu'u olive.
- Turisi: leAkula o se aai turisi ma le tamaoaiga o talafaasolopito ma aganuu. O le taulaga o le fale i le tele o tafaoga maimoa, e aofia ai nofoaga o suʻesuʻega anamua, maota, nuʻu anamua ma paka faʻanatura.
- Alamanuia: leAkula o le fale i le tele o kamupani gaosi oloa, e aofia ai kamupani o loʻo faʻagaoioia i le gaosiga o meaʻai, masini, vailaʻau ma lavalava.
leAkula o se aai e tele lona gafatia mo pisinisi. O le taulaga e ofoina atu se faasologa o avanoa ma mea lelei e mafai ona faia ai leAkula se nofoaga lelei e fai ai pisinisi.
SONE FA'AGAINA
Matou te galulue i itumalo nei: Acciano, Aielli, Alfedena, Antwerp degli Abruzzi, Ateleta, Avezzano, Balsorano, Barete, Barisciano, Barrea, Bisegna, Bugnara, Cagnano Amiterno, Calascio, Campo di Giove, Campotosto, Canistro, Cansano, Capestrano, Capistrello, Capitignano, Caporciano, Cappadocia, Carapelle Calvisiel, Carpelle Calvisio del Monte, Castel di Ieri, Castel di Sangro, Castellafiume, Castelvecchio Calvisio, Castelvecchio Subequo, Celano, Cerchio, Civita d'Antino, Civitella Alfedena, Civitella Roveto, Cocullo, Collarmele, Collelongo, Collepietro, Corfinio, Fagnano Altossa, Fontecchino, Fontecchino, Fontecchino , Gagliano Aterno, Gioia dei Marsi, Goriano Sicoli, Introdacqua, LeAkula, Lecce i le Marsi, Luco dei Marsi, Lucoli, Magliano de 'Marsi, Massa d'Albe, Molina Aterno, Montereale, Morino, Navelli, Ocre, Ofena, Opi, Oricola, Ortona dei Marsi, Ortucchio, Ovindoli, Pacentro, Pereto, Pescasseroli, Pescina, Pescocostanzo, Pettorano sul Gizio, Pizzoli, Poggio Picenze, Prata d' 'Ansidonia, Pratola Peligna, Prezza, Raiano, Rivisondoli, Rocca di Botte, Rocca di Cambio, Rocca di Mezzo, Rocca Pia, Roccacasale, Roccaraso, San Benedetto dei Marsi, San Benedetto i Perillis, San Demetrio ne' Vestini, San Pio delle Potu, San Vincenzo Valle Roveto, SantʻEusanio Forconese, Sante Marie, Santo Stefano di Sessanio, Scanno, Scontrone, Scoppito, Scurcola Marsicana, Secinaro, Sulmona, Tagliacozzo, Tione degli Abruzzi, Tornimparte, Trasacco, Villa SantʻAngelo, Villa Santa Lucia degli Abruzzi, Villalago, Villavallelonga, Villetta Barrea, Vittorito.
Su'e nisi fa'amatalaga mai luga ole Initaneti Upega Tafa'ilagi
Fa'asoa e maua tala fou ile imeli.